Reflexão Dominical – Domingo IV tempo Baibain – Tinan B

Partilha
    
 
   

Reflexão Dominical

Domingo IV tempo Baibain, Tinan B

28 janeiro 2024

I Leitura: Deut 18,15-20

Sal. Resp. : 94 (95)

II Leitura: 1 Cor 7,32-35

Evangelho: Mc 1,21-28

Liturgia domingo dahaat tempo baibain nee nian apresenta Jesus nia identidade liu husi hahalok boot rua: ida mak Jesus nia hanorin, no ida seluk mak liu husi duni sai Satanás (exorcismo). Iha hahalok boot rua nebé marca ministério público dahuluk Jesus nian iha evangelho São Marcos nee, afirma qualidade única ida kona ba Jesus nia identidade nebe la hanesan ho líder religioso Israelita sira seluk: ne’e mak Jesus nia autoridade (grego: eksousia). Temática kona ba exorcismo nebé ita bele lee iha Mc 1,21-28; 5,1-20; 7,24-30; 9,14-29, define ponto importante haat kona ba teologia evangelho São Marcos nian: ida, identidade no autoridade Jesus nian (cristologia – Mc 1,21-28); rua, kona ba lia haklaken derrota eh rohan husi reino eh satanás nia ukun no Maromak nia Reino nebé manán buat hotu iha Jesus Cristo (escatologia – Mc 5,1-20); tolu, kona ba salvação universal eh salvação nebé Jesus lori ba ema hotu-hotu (soteriologia – 7,24-30); haat, nuudar sinal continuação missão Jesus nian nebe confiado no sei hatutan husi escolante sira (discipulado – 9,14-29). Iha Evangelho domingo nee nian, acentuação principal kona ba autoridade Jesus nian (vv. 22.27) hatúr eh expressa iha Jesus nia actividade pública rua: hanorin (v.22) no exorcismo (v.27). Autoridade, husi lian latim auctoritate, dala barak significa mos poder atu tau sasán iha ordem (poder para ordenar; katak, kbiit ema ida nian atu halo ema seluk hakru’uk eh rona hodi halo tuir/obedece). Wainhira ita lee eh rona perícope evangelho ohin nian, ita sei descobre katak Jesus nia autoridade mai husi Maromak rasik. Tan nee mak espírito impuro rasik declara Jesus nudar: “O Santo de Deus”. São Marcos liu husi episódio exorcismo nee, apresenta Jesus nudar protagonista principal escatologia Reino Maromak nian, nebé Nia missão principal mak harahun kbiit Satanás nian, no liberta no fo fali dignidade nudar Maromak oan ba ema nebé diabu hanehan.

Versículos 22.23 koalia kona ba Jesus nia actividade didática eh hanorin. Ita rona iha v.22 haktuir katak, Jesus nia hanorin hamosu admiração husi ema lubun boot, hatudu mos Jesus nia autoridade pessoal nebé la hanesan ho escribas sira nian. Ida nee duni mak foco principal nebé expressa autoridade Jesus nian. Iha Antigo Testamento, terminologia eksousia refere ba autoridade política ou Maromak nia autoridade rasik eh autoridade nebé Nai Maromak haraik ba ema ruma (sacerdotes, anjos, etc). Iha mundo Antigo Oriente nian mos, eksousia eh autoridade soberano sira nian considerado hanesan mai eh simu husi leten (divindades). Ne’e katak, poder kbiit-na’in sira nian nia hún mak maromak rasik (divindades). Iha contexto ida ne’e, ita bele lee iha Mc 11,27-33 wainhira Jesus confronta controvérsia kona ba Jesus nia autoridade iha ulun sira Judeu sira nia oin: “Ho autoridade ita nebé, O halo buat hirak nee? Eh se mak fó autoridade nee ba O atu halo buat hirak nee? (Mc 11,28). Iha parte seluk, iha wainhira koalia kona ba questão de autoridade, Jesus afirma nia An nudar Ida nebé mai ho kbiit tomak autoridade Maromak nian: “Atui mi hatene katak, Maromak nia Oan Mane iha rai nee iha kbiit/autoridade atu perdua salan sira” (Mc 2,10). Perdua salan sira nudar autoridade ida exclusivamente Maromak nian (cf. Mc 2,7). Jesus bele perdua salan sira, significa Jesus Maromak.

Husi reflexão badak nee ita bele foti ponto importante rua ba ita nia reflexão. Ida, autoridade hotu-hotu mai husi Maromak (cf. Rm 13,1-2). Sinal katak autoridade ida mai husi Maromak mak, wainhira exercício eh actividade knaar eh ministério ema ida nian iha força atu liberta ema seluk husi ukun aat nian. Rua, Iha mundo no liu-liu iha ita rain, nebé buat aat oi-oin Satanás nian, ukun no babeur ita hodi halakon ita nia identidade no dignidade nudar Maromak oan doben sira, ita precisa tebes Jesus nia intervenção eh tulun. Jesus de’it ho nia autoridade lolós mak bele hasai ita husi kbiit eh poder Satanás nian. Ita mesak deit sei labele funu hasoru no manán kbiit aat Satanás nian. Interessante, ita nota katak, Jesus nia missão dahuluk duni sai Satanás (exorcimo) nian acontece iha Sinagoga no iha loron Shabath (Sábado), loron sagrado ba culto ema Judeu sira nian, no mos iha escribas eh manorin-na’in Torah sira nia oin. Ho hahalok ne’e, Jesus purifica religiosidade Israelita nian nebé dala barak sai de’it nudar hahalok cultual formal no mámuk ida nebé bele mos falso, tanba la hetan nia autoridade husi Maromak rasik. Nee katak, primeiro, Sinagoga eh Templo ba oração – Uma Kreda, tengki sai fatin lolós no kmanek liu ba ema atu hasoru malu ho Maromak no momento nebé Maromak liberta ema ida-idak husi kbiit eh ukun Satanás nian. Segundo, loron Shabath eh ba ita ema cristão celebra iha loron domingo hodi hanoin mistério Cristo nia moris-hi’as nian, tengki sai duni loron libertação nian, loron santo nebé tulun ita moris nudar Maromak oan doben lolós nebé hola parte iha missão Jesus Cristo nian, funu no manán kbiit Satanás nian ho Maromak nia futar Lia-fuan no Jesus Cristo nia futar Isin no Ran (Eucaristia). Terceiro, knaar hanorin nian (didakhé, Mc 1,22.23) tengki hetan nia kbiit, força, poder eh autoridade husi Maromak rasik. La’os evento atu hatudu matenek eh show intelectual. Tan nee, importate tebes bahaklaken na’in sira atu reflete no descobre uluk mak Na’i Maromak nia vontade, katak buat sá los mak Maromak hakarak koalia ba Nia povo. Halo tuir Maromak nia vontade nee duni mak sa’i nudar hahalok principal profetismo nian no povo santo Maromak nian, hanesan ita rona iha leitura dahuluk no daruak.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!