Reflexão Dominical – Domingo VI – tempo Baibain – Tinan B

Partilha
    
 
   

Reflexão Dominical

Domingo VI tempo Baibain Tinan B

11 de fevereiro de 2024

I Leitura: Lev 13,1-2.44-46

Sal. Resp.: 31 (32)

II Leitura: 1 Cor 10,31-11,1

Evangelho: Mc 1,40-45

Liturgia domingo nee nian lori ita reflete kona ba Na’i Maromak nia domin nebe restaura eh fo fila fali dignidade ba ema ida nebe lakon tiha ona nia direito no dignidade iha sociedade no maun-alin sira leet. Domin Maromak nian nebe boot nee, concretamente ita bele reflete iha hahalok Jesus nian nebe cura ema ida nebe moras lepra. Leitura dahuluk foti husi Livro Levítico, apresenta situação social no religioso ema leproso sira nian. Livro Levítico mak Livro datoluk Biblía nian nebé koalia kona ba leis, preceitos no ritos sira culto nian nebé, Maromak hato’o ba Nia Povo liu husi Moisés atu moris tuir. Ponto principal husi Livro nee mak, hodi halo tuir Maromak nia Lia-fuan no Ukun-fuan sira, povo Israel bele moris nafatin iha comunhão ho Maromak Aliança nian nebe liberta sira husi rai Egipto, rai atan nian. Nune’e Livro Levíticos buka dalan oinsa atu kuda metin iha povo nia fuan laran katak, moris iha comunhão ho Na’i Maromak mak vocação lolós povo nebé Maromak salva ona. Texto nebé ita rona iha domingo ne’e, foti husi parte datoluk Livro Levítico nian (cf. cap 11-16), nebé acentua kona ba “lei da pureza” (dala barak povo hamatan liu ba moos iha isin nian, do que moos klamar eh fuan laran nian). Iha parte datoluk nee apresenta kona ba tipo oi-oin “impureza” eh “fo’er” ema nian nebe taka netik dalan eh impede ema atu bele hakbesik-an ba santuário hodi hasa’e culto ba Maromak hamutuk ho maun-alin sira. Tuir legislação Israel nian iha tempo neba, leproso sira mak ema hirak nebe considerado “impuros eh fo’er”. Katak, manifestação husi kbiit sira aat nian hodi ameaça ema ida nia relação ho Maromak no maun alin sira. Liu tan ne’e, iha mundo bíblico antigo, moras aat sira hanesan nee, considerado nudar sinal ema sala na’in no ema aat sira nebe simu ona Maromak nia castigo. Tan ne’e, naturalmente sira moris iha descriminação, marginalização no exclusão social no religiosa nia laran, katak comunidade isola tiha sira. Atu bele soi eh digno fali iha Maromak futar oin, leproso sira tengki “hamós-an – limpar-se” uluk lai husi sira nia fo’er nebé bele contamina eh da’et hodi hafoer mos ema seluk nebé moos hela. Dalan atu hamos-an nian mak, apresenta-an ba sacerdote Aarão eh sacerdote sira seluk husi uma kain Aarão nian. Ho nune’e deit mak, ema ida nebe impuro-fo’er bele sai moos eh puro-digno fali hodi hakbesik-an ba Maromak, liu husi hasa’e culto ho maun-alin sira. Sacerdote sira com certeza, la cura eh fo fali isin diak ba leproso sira nee, maibe sira mak estabelece critérios kona ba “pureza no impureza”, no dala barak, instituição religiosa nee bele contribui mos ba descriminação, marginalização no exclusão social no religiosa ema mukit no kbiit laek sira, hanesan, caso concreto, leproso sira. Nune’e, leitura dahuluk, convida ita atu haré ema seluk tuir Maromak nia matan domin nebe hakarak de’it Nia oan sira Nia diak.

Iha Evangelho, ita rona no acompanha ho momós liu tan kona ba oinsa, hahalok descriminação, marginalização no exclusão social no religiosa nian, sobu comunidade Israel, nudar povo eh comunidade Maromak nian. Hanesan ita reflete ona, tuir ideologia cultural no religiosa Israel nian iha tempo nebá, leproso ida considerado nudar emak maksalak no maldito eh hetan malisan husi Maromak. Sira tengki hela ketak no mês-mesak, dook husi comunidade nia leet, la hetan dalan atu tama ba Templo tan sira lakon sira nia dignidade nudar ema, membro husi comunidade social no religiosa. Ita rona, iha Evangelho katak, leproso ida mai hakbesik-an ba Jesus no Jesus, la’os de’it simu nia, maibé hakarak atu fo fali isin diak ba nian. Hahalok compassivo (laran-monu) Jesus nian nee hatudu hahalok domin lolos Maromak nian nebe la descrimina, marginaliza no isola ema, biar aat oinsa ba mos. Hahalok Jesus nian nee, hatudu hanoin no hahalok Maromak nian nebe la hanesan ho ita ema nia hanoin no hahalok. Enquanto, ita ema descrimina, Maromak simu, hakoak no hadomi ema folin laek no kbiit laek sira, hodi haraik fali ba sira, dignidade lolós nebé sira lakon ona. Reino Lalehan, nebé Jesus haklaken iha nia missão messiânica mak ida nee duni: atu ema hotu simu fali dignidade nudar Maromak oan, hodi moris nudar maun ho alin. Husi atitude leproso nee nian, ita aprende hahalok haraik-an atu buka duni salvação iha Jesus Cristo, maske nia la soi, tuir comunidade tempo nebá nia hanoin. Maromak nia hakarak mak ida de’it: “atu buka tuir no salva sira nebe lakon eh la’o sala dalan” (cf. Lc 19,10). Maromak nia hakarak mak, atu haraik fali moris ba ema hirak nebe lakon moris, la’os deit tanba diabu nia ukun, maibe mos tanba descriminação comunidade religiosa nian: “Há’u mai atu imi hetan moris, no hetan moris wa’in” (cf. Jo 10,10). Hanesan “leproso anonimo eh naran la temi” nee nia exemplo, convida mos ita atu aten-brani hakbesik-an ba Jesus ho haraik-an. Jesus, la’os de’it cura leproso nee husi nia moras aat, maibe purifica eh hamoos mos ema moras lepra nee husi laran, atu nia soi fali moris ba Maromak no maun alin sira. Ikus liu, ita rona katak, Jesus husu ho maka’as atu labele haklaken eh lekar sai milagre nee. Iha Evangelho São Marcos, temática kona ba “segredo messiânica” nudar ponto importante ida nebe nia sentido lolós revela eh fo tada sai iha mistério Paixão no mate Jesus nian hanesan atan folin laek iha Cruz tutun ba salvação ema tomak nian (cf Mc 15,21-41).

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!