REFLEXÃO DOMINGO NA’I NIA MORIS-HI’AS NIAN (RESSURREIÇÃO DO SENHOR)

Partilha
    
 
   

REFLEXÃO DOMINGO NA’I NIA MORIS-HI’AS NIAN (RESSURREIÇÃO DO SENHOR)

Tinan B

 31 de março de 2024

 

I Leitura: Act 10,34.37-43

Salmo: 117 (118)

II Leitura: Col 3,1-4

Evangelho: Jo 20, 1-9

 

“MAI ITA SAI BA HAKLAKEN JESUS CRISTO NIA MORIS-HI’AS”

Domingo Jesus nia Moris-Hi’as husi mate, hanaran mos Domingo Páscoa. Liturgia, domingo ne’e celebra ho solene teb-tebes mistério boot liu Jesus Cristo nian. Nia nebé, Terus no Mate, liu tiha loron tolu Moris-Hi’as ona. Sentido Páscoa nian haklaken aspecto importante sira Jesus nia glória nian. Katak, Moris manán mate, Domin manán ódio, di’ak manán aat, Lia-los manán lia bosok, Roman manán nakukun, Cristo halakon ona kbiit sira ukun aat diabo nian. Iha Catecismo Kreda Católica nian § 1225 hateten: “Iha duni Nia Páscoa mak Cristo loke ba ema hotu wé-matan-inan Batismo nian. Ran no wé nebé suli husi Jesus be ema hedi iha cruz nia futar sorin kanek, nudar sinal Batismo no Eucaristia nian, sacramento sira moris foun nian: husi ne’e kedas, ema ida bele “moris husi wé no Espírito” hodi bele tama iha Reino Maromak nian (Jo 3,5). Nune’e, celebração eucaristia domingo Páscoa eh Ressurreição Na’i nian, nudar domingo inan ba domingo hotu-hotu nebe fiar na’in sira celebra. Páscoa la’os de’it festa baibain ida hanesan festa selu-seluk, maibé Páscoa mak “festa, festa hotu-hotu nian (“festa das festas”)”, “solenidade das solenidades, hanesan Eucaristia nu’udar sacramento husi sacramento hotu-hotu nian (“sacramento dos sacramentos” – sacramento boot liu), tanba eucaristia mak memorial (“halo hodi hanoin”) Páscoa Cristo nian, actualização no oferta sacramental husi sacrifício único eh saran-An ida mesak Cristo nian iha Kreda nia liturgia, ne’e mak Nia isin rasik. Iha sentido Sagrada Escritura nian, memorial (“halo hodi hanoin”) la’os de’it lembrança ida husi acontecimento sira be liu tiha ona (passado), maibé, liu-liu nu’udar lia haklaken eh proclamação kona ba Maromak nia kbiit no kmanek sira nebé Maromak halo ona ba ita ema (cf. Catecismo Kreda Católica § 1363).

Iha liturgia liafuan domingo Na’i nia Moris Hi’as nian ne’e, leitura tolu be ita rona, kmanek no riku tebes iha nia mensagem sira. Leitura dahuluk foti husi Act 10,34.37-43 koalia kona ba Pedro nia hasoru malu ho ema ida naran Cornélio iha rai Cesareia. Cornélio ne’e ema gentiu ida no nia mos nu’udar centurião romano nian. Maske nune’e, iha nia moris, Cornélio conhecido hanesan ema ida nebe “hamta’uk Maromak”, ema religioso ida nebé fo esmola barak ba ema no harohan nafatin ba Maromak. Pedro nia hasoru malu ho Cornélio fahe ba parte tolu: ida, Pedro koalia ba Cornéio husi oin ba oin eh encontro pessoal (Act 10, 24-33); rua, Pedro nia haklaken (predicação) ba Cornélio (Act 10,34-43); tolu,haraik Espírito Santo ba Cornélio (Act 10,44-48). Parte husi leitura domingo ne’e nian concentra iha Pedro nia discurso ba Cornélio iha Cornélio nia uma. Ida ne’e mak discurso público Pedro nian ba ema gentiu lubuk ida nebé halibur hela iha Cornélio nia uma hodi simu daudaun Batismo. Mensagem central husi lia haklaken Pedro nian nee mak kona ba ponto importante tolu husi “kerygma pascal”, primeiro, kona ba “identidade Jesus Cristo nian” (memória Cristológica): “Buat nebe mosu iha Judeia, hahú iha Galileia, liu tiha batismo nebé João Batista haklaken, oinsa Maromak kose mina ba Jesus Nazaré ho Espírito no kbiit. Nia la’o lemo rai hodi halo di’ak no fo isin di’ak ba sira hotu nebé diabo fo terus, basá Maromak hela iha Nia” (Act 10, 37-38). Discurso público Pedro nian ne’e afirma katak, Jesus mak Maromak lolós nebé kbiit aat hotu-hotu mundo nian labele manán. Jesus mak Maromak lolós nebé hodi nia sacrifício iha cruz nu’udar “plenitudo do bem”, Nia manán egoísmo, bosok no injustiça ho domin lolós sasukat laek nian. Jesus mak Maromak lolós nebé oferece moris foun, lolós no nakonu liu ba humanidade, liberta ita ema husi ukun aat nian, ho Nia moris no exemplo moris rasik (cf. Act 10,37-43).

Segundo, kona ba “universalimo da salvação”, katak salvação nebé Cristo manán ho Nia Terus, Mate no Moris-Hi’as ne’e nu’udar presente murak ida ba ema hotu-hotu, sem descriminação, liu-liu ba ema gentiu sira. Nune’e, mensagem eh novidade kona ba salvação labele subar de’it eh hela de’it iha “Kreda hanesan instituição” nia laran, maibé tengki “lori sai ba periferia geográficas, sociais no existencial” ema nian. Ida nee mak pensamento boot liu Amu Papa Francisco nian wainhira hahú nia pontificado iha tinan 2013: “Kreda be la’o sai” eh “Igreja em saída” (Evangelii Gaudium §§ 20-23). Baida ne’e, Kreda simu lia-bolu atu, halo “conversão pastoral” hodi sai husi mentalidade pastoral ida “conservação” eh “metin ho hanoin eh perspectiva tuan nian de’it” ba “pastoral ida “missionária”. Katak, sai husi ita nia “área/zona de conforto” hodi tama iha realidade hirak be “Lia-Foun Di’ak eh Boa Nova” Cristo nia Terus, Mate no Moris-Hi’as nian seidauk to’o ba eh sei kuran. Nune’e, hanesan mos ba centurião Cornénio no ema gentiu lubun boot ida be Pedro haklaken Lia-Foun Di’ak ba: “Ksolok Evangelho nian hakonu ema hirak be hasoru malu ho Jesus ne’e sira nia fuan no sira moris tomak. Sira husi sira an Cristo salva no liberta husi salan (pecado), laran-susar (tristeza), mamuk fuan-laran nian (vazio interior), no moris mes-mesak (isolamento)” (Evangelii Gaudium, § 1). Liga mensagem leitura dahuluk ne’e ho ita nia contexto rai doben Timor nian, ita bele husu hodi reflete: “Maibé ita husu, se loos mak ema gentiu sira iha ita nia rai doben Timor Lorosa’e nebé maioria mesak ema Católica, katak hirak be simu ona wé Batismo nee? Se loos mak tama iha categoria “moris hela iha periferia” nebe Kreda tengki to’o ba?

Terceiro, ba impulso atu escolante sira bele “fo sasín” kona ba Jesus nia Moris-Hi’as. Iha acontecimento boot salvação ne’e, escolante sira sei halo saída? Sira sei fo sasin katak Jesus maka Moris Hún lolós. Escolante sira la haré tan ona “rate be mámuk (o sepulcro vazio)”; maibé Jesus Cristo moris- hi’as ona no horik ona iha maun alin sira leet. Escolante sira nia missão mak atu fo sasin kona ba realidade no Lia-foun diak ida nee. Escolante sira simu lia-bolu atu fo sasin kona ba mistério Jesus nian tanba sira hela no moris hamutuk ho Jesus, han no hemu ho Nia, rona ona Nia no Nia hanorin sira, no haré ona sinal sira nebé Jesus halo ona. Kreda mos bele buras nudar escolante fiel nebé fo sasin kona ba nia Na’i no Mestre , Jesus, wainhira, hela no moris ho Jesus, iha Nia futar Lia-fuan, iha Eucaristia, no iha missão ba ema ki’ik, kiak, mukit no folin laek sira be ema seluk hanehan ho poder oi-oin mundo nian.

Iha leitura daruak, foti husi carta São Paulo nian ba Colosenses, São Paulo fo hanoin fali katak, iha loron batismo nian, fiar na’in sira be fiar iha Jesus, simu ona “moris foun” ida, moris nebé nia realização lolós, la’os iha mundo ne’e, maibe iha mundo foun Maromak nian, Reino Lalehan. Fiar iha moris foun ida nebé Maromak oferece gratuitamente husi Jesus Cristo ne’e, mak característica principal identidade, moris no esperança ema fiar na’in sira nian. Ne’e katak, wainhira fiar na’in ida moris iha mundo ne’e hodi laran metin de’it ba nia an no nia força, no laiha visão no esperança kona ba moris rohan-laek, ema ne’e lakon ona nia identidade nu’udar Maromak oan. Ba ida ne’e, São Paulo koalia ba ita fiar na’in sira iha tempo ohin loron, hanesan mos ba comunidade Colosenses sira iha tempo nebá atu “buka no hanoin sasán sira leten aas nian” (Col 3,1). Sentido espiritual husi buka “sasán sira leten aas nian” katak, buka atu “moris iha mistério Cristo nia Moris-Hi’as nian”. Tanba Cristo be mate no moris-hi’as ona mak sei fó resposta ida nebé lolós kona ba sentido moris nee. Paulo la hateten katak, ita cristão sira la bele buka buat sira rai eh mundo ne’e nian. Tanba, hanesan mos ema seluk cristão sira mos tengki serbisu no hala’o knaar atu bele sustenta moris. Nia acentua liu-liu mak, buat hotu rai ne’e nian nia “plenitude” mak iha Lalehan, “buat sira leten aas nian”, nebé garante fiar nain nia moris ho Cristo iha Nia glória. Nune’e, tuir São Paulo, ponto de partida no base husi fiar na’in ida nia moris mak “união a Cristo Ressuscitado”. União eh moris hamutuk nee hahú husi Batismo, nebe halo fiar na’in ida mate ba salan no moris hi’as ho Cristo ba Moris Foun lolós be sei mai. Ida ne’e mak sentido husi “aspirai às coisas do alto”.

Iha Evangelho, foti husi João 20,1-9 koalia kona ba experiência “rate mamuk” (sepulcro vazio). Iha episódio kona ba “rate mamuk” ne’e, São João haktuir realidade ida kona ba Jesus nebé “meta histórica”, katak acontecimento ida nebé hakat liu, transcende experiência histórica no experiência baibain ita ema nian. “Fatuk nebé dudu sees tiha”, “rate mamuk”, “hena sira falun mate isin be lekar hela”, “hare ligadura hodi falun Jesus eh sudário iha hela rai”, nudar sinal real sira nebé convida ita fiar na’in sira, hanesan mos Maria Madalena, Pedro no discípulo ida seluk atu “nakloke-an ba fiar” no bele descobre iha mensagem extraordinário hirak nee, mistério Maromak nian nebe subar eh haksumik an hela iha Jesus Cristo. Acontecimento Jesus nia Moris-Hi’as nian convida ita atu hakat liu razão no lógica humana ba hasoru malu ho lógica Maromak nian. Ita precisa hakat liu duni buat material nian be ita haré de’it ho matan atu bele tama ba buat sira espiritual nian be ita haré ho fuan-laran. Hatene “haré” buat hirak nebé sinal sira husik hela ho matan fiar nian mak passo eh hakat dahuluk nebé lori ita ba fiar iha Jesus Cristo. Iha Quarto Evangelho, “haré” no “fiar” nudar verbo rua nebé belit malu metin tanba “haré” lori ema ida ba “fiar”. Discípulo amado eh escolante ida seluk nebé to’o uluk liu Pedro iha rate, “haré no fiar” (Jo 20,8). Sinal sira be nia haré ona, natón ona atu nia fiar iha Jesus katak Nia moris-hi’asona. Iha episódio domingo nian nebé ita rona, hatudu katak kerygma eh catequese Quarto Evangelho la haketak Jesus nia Mate ho Jesus nia Moris-hi’as. Tanba Jesus nia glória nebé hatudu dala barak iha percuso sira missão Jesus nian, nia finalidade mak Jesus Cristo nia Moris-Hi’as. Ne’e katak, sei laiha Moris-Hi’as, wainhira laiha Terus no Mate. Jesus nia Moris-Hi’as mak manán boot nebé Jesus haklaken kona ba Páscoa, katak naroman be manán nakukun, moris nebé manán mate. Iha duni Jesus Lia-Foun Di’ak, be escolante sira hetan iha “rate mamuk”, iha “loron dahuluk semana nian” ne’e, katak Páscoa – Domingo – Dia do Senhor eh Na’i nia Loron Santo, mak, moris mos comunidade lolós discípulo sira Jesus nian. Comunidade Jesus Moris-Hi’as nian nebé representa husi Maria Madalena, Simão Pedro no “escolante be Jesus hadomi eh discípulo amado”. Wainhira ita lee tan karik versículo sira tuir mai (Jo 20,10-18), haktuir kona ba “encontro privilegiado” entre Jesus ho Maria Madalena, nebé nia objectivo atu completa episódio leitura domingo ne’e nian, katak, “experiência fiar nian, transforma escolante sira fuan no neon hodi lori sira sai ba haklaken Lia-Foun Diak ne’e (“imperativo de comunicação da Boa Nova”). Ne’e katak, se mak haré eh hasoru malu ona ho Jesus nia sente katak iha obrigação atu sai ba haklaken ba maun-alin no bin-feton sira seluk, tanba “fiar nu’udar dom Maromak nian ida atu ita fahe ba ema seluk”. Mai ita sai ba haklaken Jesus Cristo Moris-Hi’as.

Rahun Kmanek Páscoa nian ba ita hotu.

Cristo Moris-Hi’as ona, Aleluia, Aleluia, Aleluia!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!