HOSI FABC BA KREDA SIRA IHA ÁSIA

Partilha
    
 
   

HOSI FABC BA KREDA SIRA IHA ÁSIA

Mensagem ikus iha conclusão ba Assembleia Plenária

Federação das Conferências dos Bispos Asiáticos (FABC) nian  ba dala-XII, iha Jakarta.

Jakarta, Indonésia – 26.07.2026

“O sei haré buat boot liu fali ida ne’e” (Jo 1,50)

 

Maun-alin no feton doben sira iha Cristo, no ba ema hotu be ho hakarak di’ak iha AHsia.

Graça no damen hosi Na’i Jesus.

Hanesan Bispo sira hosi Asia hamutuk ho delegado sira, partner sira, no belun sira ho sira hotu,mai hamutuk iha Jakarta, Indonésia, hosi loron 20 to’o 26 julho 2026, ami agradece Maromak ba dom comunhão ami nian no mos oportunidade atu la’o hamutuk iha Federação das Conferências dos Bispos Asiáticos nia Assembleia Plenária ba dala Sanulu-resin-rua ida ne’e.

Na’i nia promessa ba Natanael mak acompanha duni ami iha loron hirak ne’e: “O sei haré buat boot liu fali ida ne’e”. Hanesan Natanael, ami mos lori ho ami ida- idak nia mahusuk sira, preocupação no limite sira, nune’e mos ami nia esperança no aspiração sira. Hanesan nia, ami mos hetan duni Na’i be conhece ita ida-idak pessoalmente no convida ita ho laran-kma’us atu hateke aas liu fali ita nia ta’uk sira, preconceito sira no fiar-la’ek sira ba to’o horizonte boot liu hotu iha Maromak nia Reino.

Durante loron hirak be ho harohan, rona, hakmatek no Conversa iha Espıŕ ito, ami koko tiha fila-fali katak sinodalidade ne’e la’os de’it método serviço nian ida; maibé liliu, sinodalidade ne’e nu’udar dalan conversão nebé lori ba to’o missão. Molok nia muda ita nia estrutura sira, uluk-nanain nia muda ita nia fuan. Molok nia hafoun ita nia instituiçã o sira, uluk-nanain nia hafoun ita nia relaçã o.

Hanesan ami discerne hamutuk tiha ona, mak mosu mai consenso luan ida katak, agora duni mak Igreja iha Asia iha kna’ar atu sai nu’udar ponte no sai construtor ba ponte liu hosi conversão sinodal nebé la’o hela daudaun, hodi hako’ak diversidade be riku iha ita nia cultura no povo.

Desavio sira be ita hasoru – polarização, instituição global sira be monu, cultura kbi’it nian, mudança tecnológica be lalais, migração, degradação ecológica, fatin ba democracia be mihis no desigualdade social no econó mica be sa’e makás – buat hirak ne’e la’os de’it nu’udar obstáculo atu hakat liu. Maibé liliu, hirak ne’e nu’udar oportunidade atu hafoun fali sasin missionário, hodi convida Igreja atu encarna Evangelho ho dalan nebé loloos liu hosi educação, diálogo interreligioso, hospitalidade, tau-matan ba ita nia uma comum, no compromisso kle’an liu tan ba ema nia dignidade no solidariedade.

Iha Igreja nia laran rasik mos ami reconhece desafio metin ida hosi clericalismo, nebé bele taka dalan ba comunhã o, participaçã o no responsabilidade hamutuk ba sarani sira hotu. Ida ne’e bolu ami ba conversão pastoral no sinodal be la’o hela daudaun, hodi promove cultura rona nian, discernimento hamutuk, no liderança nu’u atan.

Ami husik Assembelia ida ne’e ho convicçã o foun ida katak Cristo rasik mak Ponte moris entre lalehan ho rai, entre Maromak ho ema, entre ema ho ema, no entre humanidade ho ita nia uma comum. Atu tuir Nia katak ita precisa sai ponte no construtor ba ponte ho Nia futar naran, iha duni ita nia tempo no fatin rasik.

Iha Asia, nu’udar continente ida be hetan bê nçã o ho civilizaçã o uluk nian sira, ho religiã o boboot hirak be moris, no povo be foinsa’e, ita iha kna’ar atu sai ponte no construtor ba ponte: ponte fiar no diálogo nian iha fatin nebé ema seluk harı́ mak muro atu hafahe; ponte dame nian iha fatin nebé violência no conflito hafahe comunidade sira; ponte compaixão nian iha fatin nebé kiak sira, kbi’it-laek sira no hirak be ema hewa’i ne’e halerik ba dignidade; no ponte esperança nian ba foinsa’e sira be buka hela significado iha mudança social no tecnológico be lalais ne’e, iha fragmentação global, no crise ecológica be ameaça hela ita nia uma comum.

Ami nia viagem iha Indonésia fo tiha ona mai ami sıḿbolo potente ida hosi ami nia vocação. Wainhira ami la’o hela iha Túnel Amizade nian ne’e, nebé liga Catedral Nossa Senhora da Assunção Jakarta ho Mesjid Istiqlal, fo hanoin dala ida tan mai ami katak ita nia Yiar ne’e bolu ita atu harı́ ponte, la’os barreira.

Hanesan Papa Leão XIV dehan mai ami iha Assembleia katak, comunhão nebé forte entre Igreja local sira ne’e essencial atu nune’e Igreja sira iha Asia bele halo tuir nia missão hanesan construtor ba ponte iha sociedade nebé nakonu ho cultura no religião be la hanesan.

Agora ami fila ba uma ho inspiração atu sai nu’udar Igreja ida nebé sinodal missionária, nebé rona ho kle’an, loke odamatan sira, hakat liu fronteira sira no acompanha ema hot-hotu ho haraik-an no esperança.

Ami hafoun fila-fali ami nia compromisso atu la’o hamutuk ho dalan ecumênico, hanesan Igreja ida nebé sinodal missionária ho ita nia vizinho religião no cultura sira seluk. Hodi reconhece sira nu’udar belun peregrino sira nebé buka hela lialoos, justiça, dame no tau-matan ba ita nia uma comum.

Ami compromete fila-fali ami ida-idak nia an atu rona matenek hosi povo no cultura sira iha Asia, atu la’o ho kiak sira no kbi’ik-laek sira hanesan belun, no atu hako’ak chamada nebé urgente ba conversão ecológica, atu nune’e gereção sira be sei mai bele simu mundo ida be hatudu duni Criador nia di’ak.

Atu Maria, Asia nia Inan no Igreja nia Inan, bele acompanha ita iha peregrinação ida ne’e. Atu Espıŕito Santo guia nafatin ita iha comunhão, participação no missão. No atu Cristo, nu’u Ponte moris, bele halo ita sai instrumento hatutan no reconciliação nian, atu nune’e ema hot-hotu bele descobre moris nia plenitude iha Nia.

Mai ita la’o hamutuk ho esperança loloos atu haré buat boot sira.

Ba Membro sira hosi Assembleia Plenária FABC nian ba dala-XII:

Card. Filipe Neri Ferrão Arcebispo ba Goa no Daman Presidente FABC nian

error: Content is protected !!