CARTA HUSI XVI ASSEMBLEIA GERAL ORDINÁRIA SINODO BISPO SIRA NIAN

Partilha
    
 
   

 

 

 

 

 

Carta

husi Assembleia Geral Ordinária ba dala XVI

 Sínodo Bispo sira nian

ba Povo Maromak nian

25 outubro 2023

Maun-alin no bin-feton sira,

Wainhira serbisu sira sessão dahuluk husi Assembleia Geral Ordinário ba sanulu resin ne’en (XVI) Sínodo Bispo sira nian atu to’o ona ba rohan, ami hakarak, hamutuk ho imi hotu, hasa’e agradeçe ba Maromak tanba experiência kmanek no riku nebé ita hetan ona. Tempo bênção ne’e ami moris iha comunhão kle’an ho imi hotu. Ami simu ona tulun sira husi ita boot sira nia oração, ami lori mos, ita-boot sira nia hein eh expectativa sira, imi nia pergunta sira no mos imi nia laran susar sira.

Liu ona tinan rua, sura husi loron hahú, tan Amu Papa Francisco nia husu, ita hahú ona processo naruk ida hodi rona no tetu to’o kle’an (discernimento), nakloke ba Maromak nia emar hotu, la tau sés ema ida, hodi “la’o hamutuk”, iha mata-dalan eh guia Espírito Santo nian, discípulo sira missionário nian iha dalan la’o tuir Jesus Cristo.

Sessão nebé libur ona ami hamutuk iha Roma, hahú husi loron 30 setembro, nu’udar hakat importante ida iha processo ne’e. Iha aspecto oi-oin, ami haré experiência ida ne’e nu’udar buat nebé uluk ita seidauk hetan. Ba dala uluk mak, liu husi Amu Papa Francisco nia convite, mane no feto sira simu lia-bolu, tuir batismo nebé sira simu ona, tur hamutuk iha mesa ida de’it hodi hola parte, la’os deit iha discussão sira, maibé mos hodi halo votação sira iha Assembleia Sínodo Bispo sira nian.

Hamutuk, hodi complementa malu iha ita nia vocação sira, carisma sira no ministério sira, ami rona ona ho met-metin tebes Maromak Nia Futar-Lia no maluk sira seluk nia experiência. Hodi usa método diálogo eh ko’alia ba malu iha Espírito, ami fahe ona ba malu ho haraik-an buat riku sira no buat kiak sira ita nia comunidade iha continente sira hotu, hodi buka atu tetu to’o kle’an buat sá mak Espírito Santo hakarak dehan ba Kreda iha tempo ohin loron. Nune’e, ami koko ona mos importância kona ba oinsa promove intercâmbios mútuos (katak, troca ba malu buat nebé ita iha) entre tradição latim nian no tradição sira husi Oriente cristão nian. Participação husi delegado sira maun-alin sira husi Igreja no Comunidade eclesial sira hariku kle’an teb-tebes ami nia debate sira.

Ami nia Assembleia hala’o iha contexto mundo ida nebé iha crise nia laran, nebé nia kanek sira no ninia desigualdade escandalosa sira nabotun sai halo ami nia fuan sira sente moras no fó ona todan boot ida ba ami nia serbisu sira, liu tan ne’e ita sira balu mai husi rai sira nebé funu maka’as hela.

Ami harohan ona ba vítima sira husi violência ema oho nian ne’e, hodi la haluha mos ema sira hotu nebé tanba kiak-mukit no corrupção soe ona sira ba dalan perigoso sira migração. Ami compromete-an ona atu solidário no serbisu maka’as hodi hamaluk feto no mane sira nebé iha fatin oi-oin mundo nian, haknaar-an nu’udar badaen sira lia-los no dame nian.

Kona ba Santo Padre nia convite, ami fó ona espaço importante ida ba silêncio, hodi bele cria iha ami leet  rona malu  ida  nebe  respeitoso  no  hakarak  ba  comunhão  iha   Espírito   Santo.  Durante  vigília ecuménica hahú nian, ami koko ona oinsa sente hamro’ok ba unidade buras iha contemplação iha nonok laran kona ba Cristo nebé ema hedi iha cruz.

“Cruz mak, los tebes duni, cátedra ida mesak husi Ema Ida nebé, fó nia moris ba mundo nia salvação, hodi tau fiar iha Aman nia discípulo sira, atu ‘ema hotu-hotu bele sai ida de’it’ (Jo 17,21)”. Iha unidade nebé metin iha esperança nebé Ninia moris-hi’as haraik mai ita, ita tau fiar iha Nia, ita nia Uma Hamutuk (Casa Comum), nebé rai nia hakilar no ema kiak sira nia hakilar hetok nabotun maka’as liu tan ho urgência: “Laudate Deum!”, nebé Amu Papa Francisco fó hanoin hikas fali wainhira ami hahú ami nia serbisu sira.

Loron ida ba loron seluk, ami sente apelo nebé todan hodi halo conversão pastoral no missionária. Tanba vocação Kreda nian mak haklaken Evangelho, hodi la hanoin ba nia an rasik de’it, maibé hatúr-an iha serbisu domin rohan laek nian, katak, Maromak hadomi mundo (cf. Jo 3,16).

Iha pergunta nebé halo ba ema sira, kona ba buat saída mak sira hein husi Kreda iha biban Sínodo ne’e nian, ema balu nebé hela fatin laiha, hirak nebé hela besik Praça São Pedro nian hatán nune’e: “Domin!”. Domin ne’e tengki horik nafatin iha Kreda nia fuan nebé manas, domin trinitário no eucarístico, hanesan Amu Papa be fó hanoin ona iha ami nia assembleia nia klaran, loron 15 outubro hodi temi lia-menon Santa Teresa Kosok-Oan Jesus nian. “Confiança” mak fó mai ami aten-brani no liberdade fuan-laran nian iha buat hirak nebé ami koko ona, ami la hanoin rua-rua atu exprime hanesan ema livre no ho haraik-an kona ba ami nia hanoin sira nebé la hanesan no ami nia diferença sira seluk, ami nia hakarak sira no ami nia pergunta sira, ho livre no haraik-an.

No oras ne’e? Ami hakarak katak, iha fulan sira be ami sei fahe malu to’o ba hasoru malu fali iha sessão   daruak  nian,  iha   fulan   outubro   2024,   bele  fó  fatin  ba  ema  ida-idak  atu  bele  hola  parte concretamente iha dinamismo comunhão missionária nian nebé lia-fuan “sínodo” hatudu ona. Ami la koalia kona ba questão ida ideologia nian, maibé kona ba experiência ida nebé abut metin iha Tradição Apostólica.

Hanesan  Amu   Papa   fó   hanoin   ona   mai   ami   iha   loron   dahuluk   processo   ne’e   nian: “Comunhão no missão hetan risco atu hela de’it iha terminologia sira be abstrata oitoan, wainhira ita la  hakiak práxis eclesial ida nebe hatene exprime concretização sinodalidade nian, hodi promove ema hotu-hotu no ema ida-idak nia envolvimento real” (9 de outubro de 2023). Iha desafio sira nebé barak tebes no pergunta sira mos be barak tebes: relatório husi síntese sessão dahuluk nian sei esclarece ponto sira nebé mai husi hanoin be hanesan (os pontos de acordo) nebé ami hetan ona, hodi sublinha mos questões sira nebé sei nakloke hela no sei hatudu mos fórma oinsa atu halo serbisu sira ba oin.

Atu bele halo progresso ba ninia discernimento, Kreda precisa absolutamente rona ema hotu, hahú husi hirak nebé kiak liu.

Ne’e exige, husi parte Kreda nian, dalan ida ba hakfilak-an, nebé mos nu’udar dalan ida hahí nian: “Há’u hahí Ó, Aman, Na’i lalehan no rai nian, tanba Ó subar buat hirak ne’e ba ema néon nain no matenek sira, maibé hatudu sai ba ema ki’ik sira” (Lc 10,21)! Ne’e koalia kona ba ema hirak nebé laiha direito ba lia-fuan iha sociedade eh hirak nebé sente la hetan fatin (excluído), mesmo iha Kreda rasik. Rona ema hirak nebé mak sai vítima husi racismo iha fórma oi-oin, liu-liu, iha região sira balu, povo rai-na’in sira nebé sira nia cultura ema despreza. Liu-liu, Kreda iha ita nia tempo, iha dever atu rona, iha espírito fila-laran nian, ba hirak nebé sai ona vítima husi abuso sira, nebé membro sira Kreda nia isin-lolon  rasik   mak   comete,   atu Kreda   serbisu   ho   dalan   nebé   concreto   no estruturado, atu nune’e buat ne’e labele mosu fila fali tan.

Kreda mos precisa rona leigo sira, ema feto no mane sira, hotu-hotu simu lia-bolu ba santidade tuir ida-idak nia vocação baptismal: sasin sira husi catequista sira nian, nebé iha situação oi-oin, sira mak nu’udar haklaken-na’in dahuluk Evangelho nian; simplicidade no book-an moris labarik sira nian, entusiasmo fóin-sa’e sira nian, sira nia interrogações no sira nia hakarak sira; ema otas kbáhen sira nia mehi, sira nia néon-nain no sira nia memória.

Kreda precisa hatúr-an hodi rona família sira, sira nia preocupação educativa nian sira, sira nia sasin cristã nian nebé sira bele oferece iha mundo ohin loron. Precisa halibur lian sira husi ema hirak nebé hakarak tama iha ministério sira laical nian eh iha organismo partecipativo sira discernimento no decisão nian.

Kreda precisa, particularmente, atu bele la’o ba oin iha discernimento sinodal, sei halibur liu tan lia-fuan no experiência ministro ordenado sira nian: sacerdote sira, colaborador sira uluk liu Bispo sira nian, nebé ninia ministério sacramental ne’e indispensável ba isin-lolon tomak nia moris; diácono sira, nebé liu husi sira nia ministério, iha nia sentido ba Kreda tomak nia husu hodi serbisu ema hirak nebé kbi’it laek liu.

Tengki hatene husik-an mos hodi simu hanoin husi lia-fuan profética moris consagrada nian, hein-na’in nebé matan moris néon nain ba apelo sira Espírito nian. No precisa mos fó atenção ba ema sira hotu nebé la hatudu sai sira nia fiar (eh la fahe sira nia fiar), maibé sira buka lia-los, nebé Espírito iha no actua, Nia nebé fó “ba ema hotu possibilidade atu hola parte eh tama ba mistério pascal ne’e, tuir dalan nebé Maromak mak hatene” (Gaudium et spes 22).

“Mundo   nebé   ita   moris  ba,  no  nebé  ita  simu  lia-bolu  atu  hadomi  no  serbí  nia,  mesmo  iha  nia contradição sira, exige husi Kreda atu hakbi’it sinergia sira iha parte eh âmbito hotu-hotu Kreda nia missão nian. Dalan sinodalidade ne’e duni mak, dalan nebé Maromak hein hela husi Kreda iha Milénio datoluk ne’e” (Amu Papa Francisco, 17 de outubro de 2015).

Ita labele ta’uk atu hatán ba lia-bolu ida ne’e. Feto-Ran Maria (Virgem Maria), ida be uluk iha dalan, hamaluk ita iha ita nia peregrinação. Iha ksolok no iha kanek sira, Nia hatudu mai ita nia Oan no convida ita ba confiança. Nia duni, Jesus, mak ita nia esperança ida mesak.

Cidade Vaticano, 25 outubro 2023

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!