Saida mak Jubileu?

Partilha
    
 
   

 

Saida mak Jubileu?

“Jubileu” mak naran ba tinan particular ida: parece mai husi instrumento nebé uza atu hatudu ninia início; ida-ne’e mak yobel, bibi-malae nia dikur, nebé ema judeu sira uza hodi fo sai Loron Expiação nian (Yom Kippur). Festival ida ne’e acontece tinan-tinan, maibé hetan nia sentido especial bainhira hahu celebra iha início tinan jubileu nian. Ita bele hare iha Bíblia: tinan Jubileu nian convoca cada tinan 50, tamba ida-ne’e mak tinan “extra“, ida nebé ema moris cada semana hitu tinan nian (kf. Lv 25,8 -13). Maske ida-ne’e susar atu hala’o, maibe  sai nudar ocasião ida atu estabelece fali relação ida nebe los ho Maromak, entre ema sira no ho criação, no ida ne’e implica remissão ba dívida sira, restituição ba rai sira nebe aluga ona no resto husi rai nian.

Hodi cita profeta Isaías, São Lucas Evangelista mós descreve Jesus nia missão nune’e: “Na’i nia Espírito horik iha ha’u, basá Nia kose mina mai ha’u atu haklaken liafuan di’ak ba ema kiak sira. Nia haruka ha’u atu haklaken liberdade ba ema dadur sira no hateke fali ba matan-delek sira, atu liberta sira nebe hetan opressão, atu haklaken tinan Na’i nia laran-di’ak nian” (Lc 4,18-19; cf. Is 61,11). -2). Jesus nia liafuan sira ne’e mós sai ação sira libertação no conversão nian iha moris lor-loron nian.

Papa Bonifácio VIII iha tinan 1300 proclama Jubileu dahuluk, hanaran mós “Tinan Santo”, tanba ne’e mak tempo ida nebé ita experimenta santidade Maromak nian nebé transforma ita. Ninia frequência muda ona iha tempo: iha início cada tinan 100; ida-ne’e sa’e ba tinan 50 iha tinan 1343 ho Papa Clemente VI no ba tinan 25 iha tinan 1470 ho Papa Paulo II. Iha mós jubileu “extraordinário” sira: nudar exemplo, iha tinan 1933 Pio XI hakarak comemora aniversário Redenção nian no iha tinan 2015 Papa Francisco proclama Tinan Misericórdia nian. Maneira atu celebra Tinan Santo, tuir tradição em sei halo visita ida ba Basílica Romana São Pedro no São Paulo nian, hodi halo peregrinação ida, hafoin aumenta tan sinál sira seluk, hanesan abertura ba Odamatan Santo. Hodi participa iha Tinan Santo, ema experimenta indulgência plenária.

Sinal sira Jubileu nian:

  • Peregrinação

Sarani sira sei buka tempo ida atu halo peregrinação ba Igreja ka Santuário destinado ona ba jubileu nian. Tinan Jubileu husu ita atu sai husi ita nia fatin hodi la’o  sai no supera ita nia tauk sira. wainhira ita hahu book an hodi la’o, ita la’os deit muda ita nia fatin, maibe mos ita experimenta transformação. Ho nune’e, importante atu prepara, halo plano no conhece fatin nebe atu la’o ba. Iha sentido ida ne’e duni mak, peregrinação nebe carateriza tinan santo ida ne’e começa molok ita hahu halo viagem: nia ponto partida mak iha ita nia decisão atu halo viagem ne’e rasik. Peregrinação nudar experiência conversão nian, hodi muda moris ba iha direção ida santidade nian.

  • Porta Santa

Wainhira peregrino sira liu husi Odamatan Santo, sira sei hanoin liafuan nebe hakerek iha Evangelho São João nian iha Capitulo 10 nebe dehan: “Ha’u mak dalan: ema nebe tama liu husi ha’u, nia sei hetan maksoin, nia sei tama no sai no hetan du’ut matak. Lala’ok ida ne’e hatudu decisão atu tuir no husik an atu Jesus mak lori, tan Nia mak Bibi atan diak. Odamtan mos mak passagem nebe lori ita tama ba Igreja ida. Ba comunidade sarani nian, la’os deit espaço sagrado, atu hakbesik ho respeito, ho comportamento no hatais nebe hatudu respeito, maibe mos sinal comunhão nian nebe halibur ema fiar nain sira ho Cristo: fatin ba hasoru malu no dialogo, reconciliação no paz nian nebe hein peregrino ida-idak atu mai visita, espaço Igreja nian hanesan comunidade fiar nain sira nian.

  • Reconciliação

Jubileu mak sinal reconciliação nian, tan loke “tempo favorável ida” (cfr. 2 Cor 6,2) ba ema ida-idak nia conversão. Tempo atu hatur Maromak iha centro husi ita ema nia existência, la’o ba hasoru nia no reconhece Maromak nia primado. Tempo nebe bolu ema fiar nain sira ba pratica justiça social no respeita ema nia dignidade no propriedade. Iha compreensão teológica-bíblica nian: Maromak mak Criador Universo nian, ba Nia mak ema sei reconhece nudar ida nebe uluk liu husi realidade sira hotu no interesse sira hotu ema nian. Maromak mak halo santo tinan ida nee, hodi haraik mai ita nia Santidade.

  • Oração

Iha dalan no razão barak atu reza; no nia base mak iha ema nia hakarak atu loke an ba Maromak nia presença no ninia oferta domin nian. Comunidade sarani sira sente bolu ida atu bele fila  ba Aman Maromak tanba simu ona Espírito Oan nian.  Jesus confia ba nia discípulo sira Oração Na’i nian, hanesan explica ona iha Catecismo Igreja Católica (kf. CCC 2759-2865). Tradição Igreja nian oferece texto sira, hanesan Ave Maria, nebé tulun ita atu hetan liafuan sira hodi dirige ba Maromak: “Liu husi transmissão moris no tradição nian mak, iha Kreda, Espírito Santo hanorin Maromak nia oan sira atu reza”. (CCC 2661).

Momento sira oração nian nebé halo durante viagem hatudu katak peregrino sira lao iha Maromak nia dalan sira «iha nia fuan» (Sal 83,6). Iha fatin descansa sira ba oração serve hanesan descansa ida, nebe dala barak tau iha edícula sira, santuário sira ka fatin sira seluk nebé riku ho sentido espiritual, iha nebe ema bele hare katak – antes no iha tempo hanesan – peregrino sira seluk liu ona husi dalan saida de’it Santidade nian. Dalan sira nebe lori ba Roma, dala barak coincide ho viagem santo barak nian.

  • Liturgia

Liturgia maka oração pública Kreda nian: tuir Consílio Vaticano II, nia mak “objetivo nebé nia ação hotu dirige ba” no sai mos nudar “fonte nebe hasuli kbiit hotu” (Sacrosanctum Concilium, 10) . Iha centro mak celebração eucarística, hodi simu Cristo nia Isin no Ran: nudar peregrino, nia rasik la’o hamutuk ho discípulo sira no revela ba sira Aman nia segredo sira, atu sira bele dehan: “Hela ho ami ba tan rai kalan dadaun ona no loron monu rai ona ” (Lucas 24:29).

Rito litúrgico ida nebe carateriza Tinan Santo nian, mak abertura Odamatan Santo nian: to’o século liu bá, Amo Papa ho ação simbólica hahú sobu moru nebé taka odamatan. Ema sira nebé halo pedreiro buka hasai tiha tijolo sira hotu. Desde  tinan 1950, moru ne’e sobu tiha ona no durante liturgia coral solene, Amo Papa dudu odamatan hosi liur,  no nia mak liu hanesan peregrino dahuluk. Expressão litúrgica sira ne’e acompanha Tinan Santo sublinha katak peregrinação Jubileu la’os hahalok individual, maibé sinal ida Maromak nia Povo la’o hamutuk ba Reino Maromak nian.

  • Profissão fiar nian

Profissão fiar nian, hanaran mós «símbolo», mak sinal reconhecimento nian nebé próprio ba ema nebé hetan batismo; exprime conteúdo central fiar nian no resume lia-los principal sira nebé ema fiar-na’in ida simu no fó sasin iha loron batismo nian no fahe ho comunidade sarani tomak ba nia moris tomak.

Iha profissão oi-oin fiar nian, nebé hatudu rikusoin experiência hasoru malu ho Jesus Cristo. Tradicionalmente, sira nebe hetan reconhecimento particular rua: Igreja Romana no Igreja Nicene-Constantinopolitano, nebe originalmente halo ona iha tinan 325 hosi Consílio Nicea nian, iha Turquia atual, hafoin halo diak liu iha Constantinopla iha tinan 381.

“Tan se ó haklaken ho ó nia ibun: ‘Jesus mak Na’i’, no fiar iha ó nia fuan katak Maromak halo nia moris hi’as husi mate, ó sei hetan maksoin. Ho fuan ema fiar no hetan justiça, no ho ibun ema haklaken no moris tuir. Profissão fiar nian nebé lori ba salvação» (Rm 10,9-10). Texto ida ne’e husi São Paulo sublinha oinsá proclamação mistério fiar nian exige conversão ida kle’na, la’os de’it iha liafuan, maibé mos no liu-liu iha visão rasik kona-ba Maromak, an rasik no mundo. «Reza Credo ho fiar katak tama iha comunhão ho Maromak, Aman, Oan no Espírito Santo, no mós ho Kreda tomak nebé transmite fiar mai ita no iha nebé ita fiar ba» (CCC 197).

  • Indulgência

Indulgência mak manifestação concreta Maromak nia misericórdia, nebe hakat liu limite sira justiça humana no transforma ema. Riku-soin graça nian ida ne’e sai história iha Jesus no santo sira: hare ba exemplo sira ne’e, no moris iha comunhão ho sira, esperança perdão nian no ba viagem santidade rasik hametin liu tan certeza iha ita nia fiar. Indulgência ida permite atu fuan sai livre hosi todan salan nian, atu nune’e reparação bele halo ema moris iha liberdade ida nebe completo.

Especificamente, experiência misericórdia nian ida ne’e envolve ação espiritual ruma nebé Amo Papa indica ona. Sira nebe, tan moras no razão seluk tan, labele sai peregrino maske nune’e convida atu participa iha movimento espiritual nebe acompanha tinan ida, hodi oferece sira nia terus no sira nia moris lor-loron nian no participa iha celebração eucaristia nian.

error: Content is protected !!