“Ha’u sei hananu nafatin Na’i nia domin, ho ha’u nia ibun ha’u sei haklaken Na’i nia fidelidade hosi geração ba geração”.

Partilha
    
 
   

HOMILIA

S.E DOM VIRGÍLIO CARDEAL DO CARMO DA SILVA

Tasi-Tolu, 10 de Setembro de 2026

 

Excelentíssimos e Reverendissimos Amo Bispo sira, Excelências Na’i ulun sira, Reverendos Padres no Reverendas Madres no sarani doben sira mak Na’i Jesus Cristo hadomi.

“Ha’u sei hananu nafatin Na’i nia domin, ho ha’u nia ibun ha’u sei haklaken Na’i nia fidelidade hosi geração ba geração”.

Oração Salmista nian ida ne’e, ohin sai ita hotu nia oração no knananuk hahi nian ba Maromak. Ita hahi no agradece ba Maromak, tan nia domin no fidelidade nebé Nia hatudu mai ita, hodi halo ona buat kmanek oi-oin mai ita. Nia haraik mai ita Timoroan sira rai ida ne’e, nebé nakonu ho kmanek oi-oin, Nia hatudu nia laran luak no domin ba povo ida ne’e, iha terus funu nian no iha ksolok ukun rasik an nian, Nia haraik ona mai ita ema Santo sira nebé la’o hamutuk ho ita iha ita nia história, no iha momento ida ne’e, Nia entrega saudoso Prelado sira mai ita Timoroan sira, atu lori sira nia restos mortais hakoi iha rai santo ida ne’e, atu ita hatene fo valor ba história, hamoris memória no continua sira nia liman rohan nebé sira husik hela mai ita.

Iha Altar Santo ne’e nia oin, ita hare Urna Prelado sira nian, iha urna sira ne’e nia laran, iha deit ona mak sira nia ruin no ahukdesan, tan sira nia isin lolon laiha ona. Ruin no ahukdesan nebé sei iha, hatudu ita ema nia fragilidade, mortalidade no finitude. Lori ita ba reflete liafuan Sagrada Escritura nian nebé dehan: ” O ne’e rai rahun no o sei fila-fali ba rai rahun”. Mortalidade lori ita ema ba reconhece katak ita nia isin biológico ne’e frágil, limitado no efémera. Isin lolon nebé ohin ita hafutar no hahi, loron ida sei namkurut, sei hela deit ho ruin, hafoin ruin sei lahuk iha rai okos no to’o nia tempo sei fila ba rai. Mortalidade bolu ita ba reconhece katak ita sei la moris ba nafatin, ita ema nia existência fisica ne’e la eterno, ohin ita iha no aban sei laiha tan.

Wainhira ita consciente kona ba ita nia mortalidade, la’os atu lori ita ba desesperação, maibe, ida ne’e bolu ita atu halo reflexão ida klean kona ba sentido moris nian, hodi halo ita husu ba ita ida-idak nia an: valor saida mak ita hakarak kuda iha moris ne’e? Legado ka liman rohan saida mak ita hakarak husik hela wainhira ita laiha ona? Nudar ema sarani, ita la’os moris iha rai leten ne’e atu ikus sai deit rai rahun, maibe ita mos iha klamar no espirito nebe eterniza ita nia existência. Klamar no Espírito ne’e mak dudu ita hosi laran atu buka Maromak, buka moris ne’e nia nain, buka kbiit ida nebé supera ita ema nia kbiit no matenek sira, halo ita iha hakarak ba Lalehan, iha desejo atu hetan moris ida a’as liu, moris rai ne’e nian.

Dimensão espiritual mak foti sa’e ita ema nia dignidade a’as liu rai rahun. Isin lolon pertence ba natureza física nebé la eterno, maibe Espírito moris ba nafatin liu hosi fiar nebé ita iha, esperança nebe ita lori no caridade nebé ita halo. Espírito mak fo sentido ba ita ema nia existência, inspira ita ema nia hanoin no hakaran diak sira, book ita nia fuan atu hamtauk Maromak, hadomi ema seluk no hamatan ba criatura sira. Espírito nebé horik iha ita mak halo ita iha hakarak atu moris ba nafatin, liu hosi legado ka liman rohan nebé ita husik hela. Moris isin nian iha nia rohan, maibe moris klamar nian laiha rohan.

Ho nune’e, ita ema nia vocação comum moris iha rai ne’e mak: “viver para deixar legado” ka moris atu rai ka husik hela liman-rohan”. Liman-rohan espiritual nian, liman rohan fiar no esperança nian, liman-rohan hanorin no hahalok diak sira nebé ita halo ba humanidade. Liman-rohan ita rai no husik hela, atu hatutan hosi geração ida ba geração seluk. Nudar ema, to’o iha momento sira ikus moris rai ne’e nian, ita nia fuan hahu sente preocupação humana sira hanesan: wainhira ita mate, buat hotu nebé ita halibur sei husik hela ba se? Esforço hotu nebé ita halo, se mak sei continua? Conquista nebé ita simu, se mak sei fo valor? Fama nebé ita iha, se mak sei haktuir? Iha ne’e mak ita consciente katak ita la moris ba ita nia an deit, ita precisa ema seluk atu continua buat hotu nebé ita rai hela, ita aprende mos atu kolu molik tiha ita ema nia arrogância no vaidade sira, hodi simu ema seluk nebé moris hamutuk ho ita nudar ita nia maun eh alin, maluk eh belun atu ita hadomi. Wainhira ita to’o ona iha consciência ida nune’e mak ita sei moris hodi fo valor ba unidade, fraternidade no solidariedade.

Sarani doben sira, ho consciência “moris atu rai hela liman rohan espiritual nian” mak ita hasa’e missa solene ação de graças ida ne’e ba ita nia doben Maktoban Prelado sira nia restos mortais. Dom Jaime, Dom José, Mons. Martinho no Dom Alberto, wainhira sira sei moris, sira mos reconhece sira nia fragilidade, finitude no mortalidade. Sira hatene katak sira sei la moris ba nafatin, ho nune’e mak sira fo hotu sira nia forca, energia, matenek no moris ba missão Kreda nian. Ohin loron sira laiha tan ona, maibe sira husik hela mai ita, sira nia legado pastoral, social, educação no caridade nian.

Maromak nia Futar Liafuan iha Liturgia Sagrada ohin bolu ita atu reflete kona ba ema sira nebé Maromak fihir, hili no consagra atu hala’o nia missão. iha primeira leitura, profeta Isaias haklaken kona ba vocação profética nian: profeta ida Espírito Maromak nian horik iha nia, nebe transforma nia an hosi laran, halo nia sai propriedade Maromak nian, nia sai fatin nebé Maromak manifesta nia kbiit tan Maromak mak consagra no hakbiit ho mina santo unção nian. Unção ne’e iha tempo antigo halo ba liurai sira no sumo sacerdote sira, ba sira nebé Maromak bolu ba missao ida especial. Missão profética nebé ohin ita rona mak atu lori liafoun diak ba ema kiak sira, cura fuan sira nebé kanek no atu praclama libertação”. Ema kiak sira moris ho kuran buat oi-oin, no sira tau deit sira nia esperança iha Maromak. Missão profeta nian mak atu tulun povo sira hetan fali sira nia dignidade, liberdade no dame. Missão ida ne’e mak ita nia saudoso prelado sira halo iha tempo susar funu nian, sira sai ona lian ba lian laek sira, sira haklaken lia esperança no consolação nian ba povo sira nebé moris iha opressão nia laran, sira serviço makaas ba reconciliacao no perdão.

Iha Evangelho São João nian, Jesus revela fuan hosi nia missao nebe sai modelo ba knar episcopado hotu, Jesus dehan: «Hau mak Bibi atan diak. Bibi atan diak fo nia moris ba nia bibi sira. Sira nebe la’os bibi atan no la’os bibi sira nia nain, wainhira sira hare asu fuik sira mai, sira sei husik hela bibi sira no halai”. Saudoso Prelado sira ne’e hala’o sira nia missao pastoral hodi hateke nafatin ba modelo Bibi Atan Diak, Na’i Jesus Cristo. Sira barani hasoru prova sira funu nian hodi terus hamutuk ho povo.

Bibi atan sira ne’e, molok sira mate, sira mos temi iha sira nia fuan, liafuan São Paulo nian nebe ohin ita rona ona, dehan: “… tempo to’o ona atu ha’u husik rai ne’e. Ha’u halo tiha funu didi’ak to’o rohan; ha’u la’o maka’as to’o ona rohan, ha’u laran metin iha fiar.” Prelado sira nia missão la’os fácil, sira hakat liu dalan terus sira nebe nakonu ho incompreensão, ameaça, solidão no dificuldade oi-oin. Mesmo nune’e sira la tauk, la rende ba missão nobre nebe sira hala’o. Sira conserva ona sira nia fiar, sira hamrik metin la nakdoko, la hakfodak ho ameaça sira. Sira nia luta hamutuk ho povo ida ne’e, luta ida nebe soi duni ba Maromak nia matan, luta ba liberdade, ba autodeterminação, ba justiça no ba moris diak ema Timor nian. Sira hatudu katak iha tempo susar Igreja hamutuk ho povo, no Igreja continua hamutuk iha tempo ksolok ukun an nian, hodi luta ba desenvolvimento no moris diak ema barak nian.

Sarani doben sira, ohin ita sei translada prelado sira nia restos mortais hosi Tasi Tolu ba iha Catedral Imaculada Conceição Dili. Prelado nain tolu: Dom Jaime, Dom José no Mons. Martinho, nebe mate no hakoi iha Portugal, oras ne’e, sira nia ruin no ahukdesan fila-fali mai Timor, tan Inan rai Timor hakarak sira fila mai iha nia hakuak. Sira mai hamutuk Dom Alberto nebe antes hakoi iha Cimiterio dos Padres Maloa, ohin ita sei lori sira nain haat ba hakoi hamutuk iha Catedral Dili nian, fatin nebe destinado atu hakoi Bispo ka Prelado sira nebe serbi ona Diocese ida ne’e. Sira nia sei sai fatin peregrinação ba sarani timor oan hotu.

Wainhira ita visita sira nia rate, ita sei hanoin nafatin katak Timor hari iha sacrifício, fiar, esperança no perdão. Sira nia legado oras ne’e entrega iha ita nia liman. Ita idaidak, Bispo sira, Nailulik sira, governante sira no sarani tomak mak sei continua sira nia legado nebe sira husik hela. Ita hotu lori missão nobre atu construi sociedade ida nebe justa, fraterna no reconciliada.

Doben Maktoban Prelado sira, oras ne’e imi descansa ona iha dame Nai nian, iha hakuak Inan rai Timor nian. Ami entrega imi ba Inan Imaculada Conceição, Padroeira Timor nian. Iha Lalehan harohan nafatin mai hotu. Amen.

error: Content is protected !!