AMI HAKARAK HASAE LIAFUAN MURAK BA IMI NIA TILUN HODI DEHAN “OBRIGADO”

Partilha
    
 
   

CET (10.09.2026) – Dom Norberto do Amaral hatoo nia discurso iha missa enceramento ba prelados restos mortais Dom Jaime Garcia Goulart, Dom Jose Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes no Dom Alberto Ricardo da Silva iha esplanada Tasi Tolu, Dili hodi hateten. Saudoso prelado sira iha contribuição makaas tebes ba Igreja no povo Timor-Leste.

“Ba saudoso prelado sira, Dom Jaime Garcia Goulart, Dom José Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes no Dom Alberto Ricardo da Silva husi fuan nebé klean liu ami hakarak agradece ba buat hotu nebé imi halo ona ba Creda no rai Timor nia diak. Imi nia descansa ikus iha rai sagrada Timor nuudar prémio husi imi nia fidelidade, ba imi nia domin sasukat laek nebé fo ona ba povo ida nee. Ami hakarak hasae liafuan murak ba imi nia tilun hodi dehan “obrigado”. Dom Norbert salienta.

Dom Norberto hatutan tan katak “Saudoso prelados nain tolu Dom Jaime Garcia Goulart, Dom José Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes, Sira mate no hakoi iha Portugal, kleur ona mak sira dook husi ita, halo ita sente saudades ba figura sira nebé fo ona sira nia moris, contribuição ba rai ida nee no Igreja Timor, liuliu iha tempo susar no tempo funu nian.

“Plano atu lori prelados restos mortais mai Timor kleur ona. Conferência Episcopal Timorense descute ona iha 2015 wainhira Dom Basílio mak sai nuudar Presidente da CET nian. Conferência hahu ho aproximação ba familia maktoban sira iha Portugal maibe tan razão oioin la consegue realiza. Ikus mai iha tinan ida nee, ho esforço tomak CET nian e liderança Dom Virgílio Cardeal nia nuudar Presidente CET no apoio máxima husi Assembleia Plenária CET nian no liuliu ho decisão husi Assembleia Plenária da CET hodi continua fali processo transladação nian. Ami haree ba katak atu lori processo nee ba oin precisa lao iha espirito sinodal, comunhão de colaboração husi parte estado no governo Timorense nian tanba liga ho prelados sira nebé considerado mos nuudar heroi nacional, iha mos ligação ho relação entre governo Portuguesa”.

Iha fatin hanesan, Dom Norberto mos agradece ba Maromak, ba povo no ema hotu nia contribuição no colaboração. Ho fuan agredece nian, Nia dehan katak “Agradece ba povo Maromak nian iha rai ida nee, nebé ho domin no vontade diak colabora no participa iha atividades hotu transladação nian hahu husi receção solene prelados sira iha Aeroporto mai Tasi Tolu. Hafoin mai participa ativa hodi presta homenagem, reza ho missa hamutuk hahu husi dia 1 setembro too ohin dia 10 de seetembro hodi encera ho missa solene ba prelados sira no sei continua ho cerimónia funebre iha Catedral Dili nian. Agradece ba ema hotu nia disponibilidade participação no colaboração diak atu halo evento histórico ida nee sai marca ida especial ba Igreja no ba nação”.

Iha momento valioso ida nee mos Pro Presidente da CET nee mos encoraja “Ba foinsae Timor nian, imi buka aprende ba história atu imi bele fo valor ba tempo presente no dignifica ita nia memória nacional, ita ohin loron saboreia ksolok ukun an nian, tan imi debe ba sira nebé liu ona no fo ona sira nia moris ba rai ida nee. Imi hamriik metin nafatin iha imi nia fiar ba Maromak, imi fiar iha domin ba pátria no imi nia compromíssio ba nação ida nee”.

Iha sorin seluk, Primeiro Ministri IX Kay-Rala Xanana Gusmão lori povo nia naran fó reconhecimento boot teb-tebes ba papel igreja nian iha processo evangelização autodeterminação

“Ohin ita presta homenagem ba prelado nain 4, maibe ohin mos ita completa tinan rua presença Papa nian iha fatin ida ne’e. Ita hotu mai hamutuk no ema wain tebes. Ne’e mak papel igreja nian nebé unifica ita, ne’e mak papel igreja nian iha evangelização, papel igreja nian iha ita nia cultura, iha ita nia identidade e ohin mos povo tomak fó homenagem boot ba papel igreja nian nebé cria ita nia cultura no identidade propria, Tamba ne’e hodi povo nia naran fó reconhecimento boot teb-tebes ba papel de Igreja iha porcesso evangelização no iha processo halibur malu ba ukun rasik an” dehan PM Xanana.

PM Xanana haktuir katak Língua tetum sai língua nacional laos tamba administração Português mak adopta. maibe Igreja mak adopta nia hanesan meio de comunicação diak ida ba hanourin ita nia fé. Ohin loron barak nebé boot ona, sai matenek, maibe ladun hatene ita nia história. Igreja mos laos deit instituição religiosa maibe amo no madre sira hakarak rai ne’e atu ukunan, mas tamba ideologia balun nebé dehan katak Maromak laiha, cultura laiha nemak amo sira sees tiha husi hanoin ukunan ne’e. lao sees tamba laos lakohi ukunan mas liu-liu tamba liafuan “Maromak laiha”, povo mos ses hodi ita hasoru malu fali, oho malu fali, sai fali inimigo ba malu. PM esclarece “Depois neneik-neneik hadia tiha hanoin nebé ladun diak, bainhira ita hahu funu, participação Igreja nian começa makas teb-tebes.

 

error: Content is protected !!