Reflexão Dominical – Domingo XXXIII tempo Baibain – Tinan A

Partilha
    
 
   

Reflexão Dominical

Domingo XXXIII tempo Baibain – Tinan A

 

I Leitura          : Prov. 31,10-13.19-20.30-31

Sal. Resp.        : Sal 127 (128), 1-2.3.4-5

II Leitura         : 1 Tes 5,1-6

Evangelho       : Mt 25,14-30

 

Iha ita ida-idak nia moris, wainhira ita reflete didi’ak, ita reconhece katak, wainhira ita hateke ba ita nia an no buat hirak nebé hale’u ita, iha buat kmanek no murak oi-oin nebé ita simu gratuitamente eh simu leet de’it husi Maromak. No wainhira ita hatene tau-matan hodi haburas buat kmanek no murak hirak ne’e, ita mos bele sai cooperador eh liman-ain Maromak nian hodi tau-matan ba criação no, liu tan ne’e, ita mos bele fó no fahe ba/ho ema seluk no lori ksolok no bênção ba mundo. Por exemplo, ho roman Salmo 104,1-35 nian, ita contempla katak, moris ne’e rasik nu’udar dom eh graça boot liu Maromak nian: Maromak hafutar no hakbi’it ita ema nia moris ho anin, udan, loro-matan, fulan no fitun, lalehan no rai, foho, wé no tasi, kalan no loron, malirin no manas, ai-horis no balada sira, ho tan buat kmanek oi-oin universo nian. Entretanto, ita ema, iha condição saída de’it, di’ak eh moras, ksolok eh susar, hetan sorte (fortunados) eh la hetan sorte (infortunados), ita iha nafatin possibilidade atu hahí Maromak no serbí Maromak tan buat di’ak nebé Nia halo ona mai ita.

Iha Testamento Tuan, wainhira ita lée história kona ba criação (cf. Gen 1,1-31), ita nota katak, Maromak uluk nana’in serbisu durante loron néen, no tuir mai fó responsabilidade no missão boot ida ba ita ema, feto no mane atu ukun (rādāh), dominar, to rule over, to reign criatura sira seluk (cf. Gen 1,26-28). Iha lian hebraico: verbo rādāh refere uluk-nana’in ba omnipotência Maromak nian nebé nu’udar na’in hodi ukun buat hotu, hafoin refere mos ba knaar no kbiit liurai sira nian, no refere mos ba destino povo Israel nian atu sai bênção ba nação hotu-hotu (cf. Is 14,2). Aplicação husi verbo rādāh significa liu-liu autoridade positiva no efectiva ida atu tau-matan, cultiva no produz resultado di’ak, que imposição de força (cf. Sal 110,2; 68,27; 1 Re 5,16; Ez 34). Iha parte seluk, Gen 2,15 hateten: “o Senhor Deus colocou o homen no jardim do Éden para cuidar dele e cultivá-lo. Habadak lia, responsabilidade no missão ita ema nian mak, atu tau matan no cultiva natureza, iha roman eh abut, ita nia qualidade nu’udar ilas no tanesan Maromak nian (cf. Gen 1,26-28). Nune’e, nu’udar Maromak hadomi mundo hodi serbisu durante loron neen hodi halo mundo (cf. Gen 1,1-31; Jo 5,17), ita mos simu lia bolu atu tau-matan no hadomi mundo (cf. Jo 3,16-36; Ec. 3,22; Prov. 12,14; 1 Tes 4,11-12).

Iha liturgia Liafuan penúltimo domingo tinan A nian, Sagrada Escritura fó hanoin fali mai ita vocação fundamental ita ema nian, katak, knaar atu serbisu, no serbisu ho domin ba Marómak nia Reino: “Assim, quer vocês comam, quer bebam, quer façam qualquer outra coisa, façam tudo para a glória de Deus (1Cor 10,31)”. Iha Lia fuan português hateten: “o trabalho dignifica o homem” (cf. 2Tes 3,10-12).

Iha leitura dahuluk ita rona husi livro Provérbio, hahú pergunta ida: “Se mak bele hetan feto ida hahalok di’ak (virtuosa, perfeita). Tuir mai, autor sagrado halo elenco eh lista ida “elogio eh hahí ba feto”. Iha ocasião barak literatura bíblica nian, ita rona katak dignidade feto nia la dun importante no ladún iha valor aas tanba dala barak sira preocupa liu ho buat folin laek mundo nian eh beleza mundo nian. Por exemplo, iha livro Sirácide (Ben Sirá), considera feto hanesan: sedutora, ko’alia barak, ciumenta (pencemburu), curiosa no hanesan buat mamuk (cf. Sir 25,12-36). Pelo contrário, ohin ita rona iha knananuk hahí ba feto, figura anónima ida nebé ninia qualidade perfeita eh virtuosa. Ita husu, qualidade ida oinsa los mak considerada nu’udar feto perfeita iha pensamento livro Provérbio nian? Iha ponto haat nebé justifica. Dahuluk, nia nu’udar fén káben di’ak: lori ksolok ba nia laen káben no iha uma laran nia kári dame, hakmatek no harmonia (vv. 10-12). Daruak, nia serbisu na’in (trabalhadora): nia liman kaer knaar ho ksolok, la mur-mura wainhira serbisu, tanba ninia serbisu nu’udar expressão domin lolós nian ba nia laen káben no ba nia uma laran (vv. 13.19). Datoluk, nia feto ida nebé fuan boot, katak nia la serbisu hodi serbí de’it nia káben no nia uma laran, maibé hatene lolo liman mos ba ema susar, loke liman ba ema kiak (vv. 20). Dahaat, nia feto ida nebé religiosa, devota no fiél ba Maromak nia Ukun fuan sira. Autor sagrado hateten, buat nebé furak bele bosok. Iha mentalidade tempo nebá, feto sira preocupa liu ho beleza exterior eh kmo’ok liur nian, hanesan ita lé iha livro Sirácide 25,12-36. Livro Provérbio qualifica feto perfeita iha ninia capacidade atu buka buat kmo’ok eh beleza fuan laran nian, feto nebé hamta’uk Maromak (v. 30). Baseia ba tema liturgia domingo ohin nian, ita nota katak, qualidade de trabalho sai nu’udar ai-riin inan ida ba dignidade feto nian. Portanto, feto nia dignidade nebé iha tempo nebá considerada nu’udar folin la’ek, múda, hetan hahí eh elogio nu’udar feto perfeita ba laen káben, tanba ninia qualidade haat: ema di’ak, serbisu na’in, fuan bo’ot (generosa) no fiar na’in.

Iha leitura daruak, dala ida tan aborda questão da parousia (Jesus nia hi’it-An hikas mai), vigilância, nebé ita reflete ona iha domingo semana kotuk. Entretanto, comunidade Tessalonicense preocupa no néon taridu kona ba parousia. Sira ta’uk kona ba fim do mundo nebé sei acontece hamutuk ho evento parousia nebé besik daudaun ona. Tan ne’e sira haruka Timóteo no Silas atu husu ba Apóstolo Paulo. Maibé Paulo hatán ba comunidade Tessalonicese sira ho pontos tolu: ida, ema ida labele hatene los kona ba sá tempo sei mosu parousia (v. 1); rua, precisa mak hahalok vigilância tanbaparousia sei mosu hanesan ahu-na’in tama ema ida nia uma iha kalan (vv. 2-3); tolu, fiar-na’in sira tengki la’o iha naróman laran, katak la’o iha estado da graça Maromak nian, no labele husik kbiit nakukun sala nian manán sira (v. 4-6). Husi roman leitura daruak ne’e, São Paulo husu atu comunidade Tessalonicense eh fiar-na’in sira haki’ak nafatin espírito da vigilância, katak haka’as-an atu hadóok-an husi hahalok nakukun nian. Iha parte seluk, São Paulo dehan: “Ita labele kolen halo di’ak, tanba iha nia tempo lolós ita sei ku’u nia fuan, wainhira ita la lakon laran-metin” (Gal 6,9).

Iha Evangelho, ita rona Jesus compara Reino Lalehan ho aiknanoik kona ba talentos nebé confia ba atan na’in tolu tuir sira ida-idak nia capacidade. Talento ida, iha tempo nebá compara hanesan salário mínimo ema ida nian durante tinan rua-nulu serbisu nian. Ita rona kona ba ema ida nebé molok atu ba rai dóok, fo hela ninia rikusoin sira ba atan na’in tolu: ida simu lima, hafoin habarak tan ba lima, ida seluk simu rua, hafoin habarak tan ba rua, maibé ida fali simu ida de’it, no la fó resultado. Wainhira ita lée eh rona aiknanoik ne’e, naturalmente, ita nia atenção ba liu atan ida ikus nebé simu talento ida de’it, nebé la fila-liman, tan ta’uk nia patrão no ba subar tiha talento ne’e iha rai-okos. No ikus mai, patrão ne’e, wainhira fila fali mai hodi husu conta, qualifica nia nu’udar: “Atan aat no baruk-ten! (v. 26)”, no tuir mai condena nia (vv. 28-30). Ita nota iha aiknanoik ne’e, katak, buat nebé importante liu ba patrão, la’os kona ba qualidade moral eh honestidade, ka capacidade de investimento, maibé liu-liu kona ba serbisu maka’as atu bele fó resultado eh fó fuan ba talentos eh rikusoin nebé nia simu. Portanto, sentido simbólico husi aiknanoik kona ba talentos ne’e luan no kle’an tebes. Ita toca de’it pontos balu. Primeiro ponto, ema riku ne’e representa Cristo nebé, molok atu husik hela mundo, fó hela (παραδίδωμι) nia Espírito ba nia escolante sira no fiar na’in sira (cf. Jo 19,30). Riku-soin boot liu nebé Jesus husik hela mak nia futar Lia-fuan eh Nia Evangelho rasik, ninia domin no misericórdia; segundo, hahalok intrega riku-soin ba atan sira ne’e indica fó ho confiança total (verbo παραδίδωμι = paradídomi). Terceiro, figura atan na’in tolu nian representa apóstolo sira no membro comunidade cristã nian, nebé Maromak fó nia dons eh graça, ba ida-idak tuir nia vocação no carisma moris nian. Balu nu’udar sarani-leigos (kaben-na’in, políticos, empresários, agricultores, médicos, professores, etc.), religiosos, padres, bispos, Papa. Ida-idak tuir nia capacidade, simu riku-soin husi Marómak gratuitamente atu habót no harí Maromak nia Reino (cf. Mat 10,8). Rikusoin, dons, graça gratuita nebé ita simu husi Maromak, ita labele subar eh hakoi fali iha rai-okos eh mala kídun, maibé ita tengki badinas hodi serbisu maka’as, nune’e talento sira bele produz resultado. Labele haluha katak, fiar na’in ida ninia relação ho Maromak hatúr iha capacidade atu conhece no bolu Maromak nu’udar: “Abbá, Aman!” (Rom 8,15).

Hasa’e ba Maromak buat hotu nebé ó halo, no ó nia plano sira sei la’o di’ak to’o rohan (Prov. 16,3).

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!