Reflexão Dominical – Domingo III tempo Baibain – Tinan B

Partilha
    
 
   

Reflexão Dominical

Domingo III tempo Baibain Tinan B

21 de janeiro de 2024

I Leitura: Jn 3,1-5.10

Salmo : 24 (25)

II Leitura: 1 Cor 7,29-31

Evangelho: Mc 1,14-20

“Buat hotu mesak diak” (cf. Gen 1,1-31) mak obra no graça boot liu Maromak halo no haraik ba Nia criação sira, inclui ita ema. Ho liafuan badak, criação nudar obra artística kmanek no murak liu nebé expressa Maromak nia diak (bondade) rasik ba ita ema. Maibé, wainhira sala tama iha mundo, criação lakon tiha nia qualidade “diak” sira (hebraico tôv: katak, qualidade di’ak fisicamente, esteticamente no moralmente). Hodi monu ba sala, katak la rona no hakru’uk ba Maromak nia futar Lia-fuan, kbiit diabo nian haketak tiha ita ema ho Na’i Maromak hodi lori ita ema ba reino mate no terus rohan laek nian. Sala nia ukun halo ita ema lakon tiha identidade no dignidade nudar “ilas no tanesan Maromak nian” (Gn 1,27). Katak, “buat di’ak sai tiha husi ita ema nia an, no buat aat mak ukun fali ita nia fuan laran no ita nia moris hodi harahun mundo, ita hot unia casa comum”. Maske nune’e, Na’i Maromak, nebe domin na’in no laran-sadi’a (misericórdia) na’in ba nafatin, haruka fali Nia Oan Mane mesak atu soi no kasu ita husi sala no mate laran, hodi haraik fali moris rohan laek ba ema hotu nebe fiar iha Nia Oan Mane Jesus Cristo (cf. Lc 19,10; At 16,30-31; Rm 10,9; Ef 2,8-9; Jo 5,24). Ba projecto salvação nian nee, liturgia Maromak nia futar Lia-fuan nian, haroman ita nia neon katak, Maromak hakarak ita ema nia colaboração atu bele lori fali salvação mai mundo. Santo Agostinho hateten:”O Deus que te criou sem ti, não te salvará sem ti” (“Maromak nebe halo ó la ho ó, sei la soi ó, la ho ó” – «nia colaboração»).

Liturgia domingo datoluk tinan B nian focaliza eh acentua carácter Maromak ida nebé nia di’ak (tôv, bondade) nee universal no sasukat laek (imensurável) nebe hakarak de’it diak no salvação humanidade tomak nian. Katak, la’os de’it ba povo Israel, povo eleito, o primogénito (povo kawa’ik) (cf. Ex 4,22), maibé mos ba povo hotu-hotu (cf. Sal 47,1-9). Iha tempo neba, ideologia dominante política líder sira Israelita nian (Esdras no Neemias) favorece deit exclusivismo povo Israel nian. Nunee, povo Israel taka an ba povo seluk no hanoin katak sira mak diak liu no salvação ba los sira de’it. Significa, povo seluk, merece deit Maromak nia castigo. Rai Nínive, nudar capital império assírio nian iha tempo liurai Senaquerib nian, nudar povo invasor nebe tan sira nia hahalok aat, hein daudaun atu Maromak harahun tiha sira (cf. Is 10,5-15; Sof 2,13-15). Pelo contrário, Maromak la hanoin hanesan povo Israel nia hanoin. Iha duni cidade capital império no povo invasor nee mak Maromak hakarak hatudu nia domin no salvação nebe universal.

Iha leitura dahuluk, foti husi livro profeta Jonas capítulo 3, haktuir kona ba “segundo mandato” – “Maromak nia haruka ba daruak” ba profeta Jonas, nebé marca ho Jonas nia obediência, hafoin iha capítulo 1, haktuir kona ba desobediência Jonas nian atu sai nudar manu ain Maromak nian hodi haklaken conversão eh hakribi salan ba ema sira be hela (habitantes) iha rai boot Nínive, maibé nia hakarak halai sés no dook tiha husi Maromak nia ordem, em vez de, halo tuir Maromak nia ordem ba rai Nínive, nia halai tiha tuir ró marinheiros gentio sira nian ba rai Tarso. História capítulo 1 – 2 livro Jonas nian haktuir katak, primeiro, Jonas nunca bele halai sés husi Maromak (cf. Sal 139,1-6). Mandato daruak nee, hatudu katak, Maromak nunca kolen atu perdua no haraik Nia salvação ba povo Nínive. Segundo, descrição kona ba história rai Nínive nian, katak, cidade boot, sira nia sala mos boot, laloran boot, ikan be tolan Jonas nee mos boot, hatudu katak, Maromak nia domin no misericórdia, boot liu fali, cidade nebé boot atu percorre ba, ema nia sala nebe boot atu simu castigo no desafios nebe boot, (laloran no ikan boot) nebé bele impede projecto salacao Maromak nian ba povo rai Nínive. Livro profeta Jonas hanesan ficção didática ida, hatudu duni katak, Maromak la hakarak ema atu halo sala, maibé Maromak hadomi no perdua ema maksalak sira. Nia la hakarak ema Maksalak sira nia mate, maibe hakarak atu sira hakribi sira salan no hetan moris (cf. Ez 33,11; Lc 5,31-32).

Iha Evangelho, foti husi parte dahuluk Evangelho São Marcos nian, focaliza tema central: Jesus mak Messias nebe haklaken Reino Maromak nian. Geograficamente, Jesus tama iha rai Galileia, rai conhecido nudar território ema gentio sira nian. Maske nunee, iha duni ambiente ida nee mak Jesus hahú haklaken Lia Foun Diak no bolu nia colaborador dahuluk sira: Simão no nia alin Andre, no tuir mai bolu Zebedeu nia oan sira, Tiago no João nebé ikus mai sai nia discípulos. Atu sai colaborador Maromak nian, ita nota katak, critério importante liu mak disponibilidade interior. Katak, brani husi ita nia moris tuan nian (por ex. tiha na’in ikan eh pescadores), hodi simu moris no missão foun nebé Jesus Cristo haraik no confia mai ita ida-idak. Reino foun nebé Jesus lori mai, hala’o iha ação haklaken Evangelho nian no tutan ba nafatin liu husi colaboradores foun sira haklaken na’in Evangelho nian. Jesus nia futar liafuan:”Cumpriu-se o tempo (kairós, tempo particular graça nian) e está próximo o reino de Deus”, significa Mundo foun mosu mai ona, reino Maromak nian manán fali ona reino demónio nia ukun. Reino ida nebé Jesus rasik mak instaura eh harí no nia odamatan boot atu tama ba mak: metanoia (muda mentalidade eh toman aat sira hodi sai ema foun, ema Cristo nian), haribi salan, conversão hodi fiar iha Evangelho. Dalan ida nee duni mak sai nudar dalan único atu ita bele simu fali, koko fali no tama fali ba Reino Maromak nian. Ita husu Espírito Santo nia tulun atu, Maromak nia futar Liafuan bele haroman, book no muda ita husi fuan laran hodi la’o ba dalan metanoia, no hodi brani sai Nia instrumento eh manu-ain Evanglho nian.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!