Reflexão Dominical- Domingo II tempo Quaresma-Tinan B

Partilha
    
 
   

 

Reflexão Dominical

Domingo II tempo Quaresma Tinan B

25 de fevereiro de 2024

I leitura: Gn 22,1-2.9a.10-13.15-18

Salmo: 115 (116)

II leitura: Rm 8,31b-34

Evangelho: Mc 9,2-10

Livro dahuluk Bíblia nian nebe hanaran Génesis fahe ba parte boot rua: Caps. 1-11 koalia kona ba origem husi mundo no humanidade; tuir mai caps. 12-50 haktuir kona ba história patriarca sira nian. Leitura dahuluk domingo nee nian, foti husi parte daruak livro Génesis nian, nebé continua história kona ba Patriárca dahuluk Israel nian: Abraão. Ita rona história kona ba vocação Maromak nian ba Abraão iha Gn 12,1-4. Haktuir katak, Maromak bolu ema ida naran Abraão, atu realiza missão kmanek no murak ida, la’os de’it atu “simu bênção, maibé mos atu sai sinal bênção Maromak nian no fahe bênção nee ba ema hotu”. Figura Abraão nian, nebe “rona hodi hakru’uk incondicionalmente” ba Maromak nia futar Lia-fuan nee, sai nuudar modelo ideal fiar lolos nian eh Abraão sai nudar protótipo ba fiar na’in hotu-hotu nian. Fiar iha Maromak, la’os significa de’it obedece incondicionalmente ba Maromak nia futar Lia-fuan, maibé liu-liu, brani foti risco ba missão nebe Maromak fo. Tan ne’e mak ita hanaran Abraão nu’udar Aman fiar na’in nian. Concretamente, iha leitura dahuluk, Maromak koko (“por em prova” – Gn 22,1) Abraão nia fiar liu husi oferece nia oan mane mesak, ida be nia hadomi los naran Isaac nuudar sacrifício ba Maromak. Iha Antigo Testamento verbo “koko” (‘por em prova”) iha nia nuança eh sentido atu examina qualidade husi ema ruma eh buat ruma. Com certeza, hodi koko Abraão nia fiar, Maromak hakarak hatene lolos qualidade husi Abraão nia fuan-laran. Por exemplo iha livro Dt 8,2 hateten: “Hanoin hikas dalan nebe Na’i, imi nia Maromak, halo imi la’o tuir durante tinan haat nulu iha rai-fuik-maran, atu hatún imi ulun no koko imi, atu hatene imi fuan hodi haré imi cumpre ka lae ninia ukun-fuan sira”. Interessante ita nota katak, Abraão la hatene katak Maromak hakarak koko nia. Maske nune’e, atitude Abraão nian iha “crise no prova” nee nia oin resulta katak: nia ema loos (justo) nebe hamta’uk Maromak! Ida ne’e mak ponto culminante husi caminhada espiritual Abraão nian: entrega-an total (‘kepasrahan diri total’) ba Maromak nia futar Lia-fuan. Iha figura Abraão nian ita descobre qualidade extraordinária fiar na’in ida nian. Ba Abraão, Maromak husu nia atu husik nia passado (cf. Gn 12,1-3); tuir mai, Maromak husu nia atu saran mos nia futuro, “sacrifício nia oan Isaac”, katak nia tengki lakon nia oan doben rasik, nia oan mane mesak, herdeiro husi promessa Maromak nian (cf. Gn 14,4; 17,16.21). Abraão iha nia decisão sira, nia hatudu nia obediência, confiança no fidelidade incondicional ba Maromak nia futar Lia-fuan no Maromak nia promessa. Abraão nia fiar boot tebes duni, que, nia la hanoin no laran rua-rua atu halo tuir Maromak nia hakarak. Fiar nebe boot significa, ema ida nia moris, Maromak mak ocupa, Maromak mak moris. Hanesan São Paulo nebe fo nia moris tomak ba Jesus: “La’os há’u mak moris, maibé Cristo mak moris iha há’u” (Gal 2,20). Iha tradição cristã, sacrifício Isaac nian prefigura sacrifício Cristo nian rasik iha Cruz tutun. Ita bele confirma perpectiva teológica nee iha Rm 8,32, hanesan ita reflete iha leitura daruak.

Iha Evangelho, ita rona kona ba episódio “Jesus nia transfiguração”. Episódio teofánico nebe iha liturgia liafuan nian haktuir iha tinan A,B no C. Tema central husi evangelho ne’e mak: “Se mak Jesus?” Que iha episódio anterior Mc 8,27-9,1 haktuir kona ba profissão da fé Pedro nian kona ba “Se mak Jesus!”. Jesus koalia kona ba ninia terus, no oras nee ita assiste revelação “glória” Jesus nian, nuudar prelúdio ida Páscoa nian. História ne’e haktuir katak Jesus ho nia escolante nain tolu, Pedro, Tiago no João ba “foho aas ida”, fatin nebe tradicionalmente significa “morada da divindade”, nebé dala barak sai nudr fatin especial Maromak koalia no hatudu Nia An ba ema. Tuir mai, haktuir katak, Jesus “nakfilak-

An” (Mc 9,2). Jesus ida ne’e duni mak sei la’o ba oin nafatin hasoru mate, maibé hatudu nia roman nabilan sinal glória Maromak nian. Roman nebe nabilan iha Nia oin no ninia hatais sira (Mc 9,3). Hafoin mosu mai Moisés no Elias, representante husi Lei (Torah) no Profetas (cf. Dt 18,15-18; Mal 3,22-23). Ho liafuan seluk, Moisés no Elias sai nudar precursor Jesus nian eh sasin na’in Jesus nian kona ba “plenitude da Revelação e Salvação” nebé nia tutun no dudun mak Jesus Cristo rasik. Expressão discípulo sira nian mak, hakarak atu harí tenda tolu no hakarak hela metin nafatin iha fatin nebá. Hahalok nee hatudu, hahalok ema fiar laek sira eh ema nebe seidauk cumprende mistério Maromak nian (cf. Ex 19,16; 20,18-21) iha Jesus Cristo nebe “hakarak to’o no hela iha glória, maibé lakohi simu no liu husi sofrimento eh terus”. Dalan discípulo nian nebe mak la loos mak, wainhira la’o tuir Jesus, maibe hakarak la’o tuir ho intensão “triunfalista” – “buka diak deit”. La’os ida ne’e mak Jesus, Messias hakarak oferece ba Nia escolante sira. Tuir mai, Maromak nia futar Lia-fuan, fanun escolante sira atu fila ba realidade: rona Jesus hodi la’o hamutuk ho Nia iha via crucis, dalan ba Calvário: “Ida ne’e mak Há’u oan doben: Rona Nia ba!” Jesus bandu sira atu labele haktuir ba ema seluk, molok Jesus moris hi’as ona husi mate sira leet (Mc 9,9). Tanba “segredo Messiânico” nebe revela Jesus nia identidade lolos, hatudu sai iha Cruz tutun, nu’udar “Atan terus-nain ida” ba salvação ema hotu nian.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!